E faapefea ona ou maua le Double Up Food Bucks?
Afai ua e masani i le SNAP ma e te fia iloa atili e uiga i le Double Up, e mafai ona e aoao atili iinei:
Ua e iloa faapea e mafai ona e tagata mai le fale le fa'ateleina o fua ma legumes fou e tupe i le fa'atoaga — ma i le leai o se tau fa'aopoopo i lau aiga?
Pe a e faaaogāina lau pepa o le Oregon Trail EBT (o lo'o i ai foi le igoa o "SNAP" po'o le "food stamps") i maketi a faifaatoaga ma faleoloa o loo auai, o le SNAP Double Up Food Bucks polokalame faalua o tala taʻitasi e te faaaluina. O loo galue le polokalame i le tele o nofoaga i Oregon, e aofia ai faleoloa tutoʻatasi o loo ofoina atu ai le tele o meaʻai masani ma masani. E mafai foʻi ona e faaaogāina le Double Up mo se tau faaitiitia tele i lau vaega o le faatoʻaga i tausaga taʻitasi (CSA) sui auai!
O lenei punaoa e taulaʻi atu i faamanuiaga o le SNAP Double Up Food Bucks mo tagata o Oregon. E mafai foʻi ona e faaaogāina faamanuiaga o le Oregon SNAP EBT e maua ai le tele o fualaau aina ma fualaau faisua i nei Uosigitone po o Idaho nofoaga.
Afai ua e masani i le SNAP ma e te fia iloa atili e uiga i le Double Up, e mafai ona e aoao atili iinei:
Afai o lo'o e sailia faleoloa i le lotoifale ma maketi a faifa'ato'aga o lo'o taliaina le Double Up, e mafai ona fesoasoani lenei fa'afanua e su'e ai:
Afai e te lē o mautinoa pe e te agavaa mo faamanuiaga, o se meafaigaluega lenei e mafai ona e faaaogāina e iloa ai pe e te agavaa mo ia faamanuiaga:
Pe afai e iai nisi au fesili e faatatau i le SNAP Double Up Food Bucks po o le auala e fesoasoani ai le polokalame i lou aiga, ia faaauau pea ona faitau!
Faaaogā faailoga po o ni kupono o le Double Up e maua ai se tupe e fetaui ma le tupe e oo atu i le $20 e faaalu i fualaau aina, fualaau faisua po o amata mai i fualaau faisua/fatu.
Fesili atu i se tagata faigaluega i se faleoloa o loo auai e iloa ai pe faapefea ona e faaaogāina le Double Up i lenā nofoaga. I faleoloa e faatau ai meaʻai, e mafai ona e maua ai le Double Up e ala i se pepa o loo iai se kupono, se pepa o le faleoloa, po o se tau faaitiitia e aunoa ma se totogi.
Pe a uma ona faatumu se pepa faatumu puupuu, e mafai ona otometi lava ona faaaogā le Double Up Food Bucks i lau faasologa o oloa, e ala i le faaaogāina o faamanuiaga tau meaʻai a le SNAP a lau Oregon Trail Card.
Adapted seni ewe Fair Food Network’s national model, Oregon Double Up Food Bucks aa fori met epwe mecheres ngeni ekkewe Oregonians ir mi nomw won low-income ar repwe tongeni mwongo ekkewe feun ira me masowen non atake nge pwan anisi ekkewe faminien chon atake me local economies. Double Up ina met akaewin an Oregon incentive program, aa foruta an epwe anisi ekkewe chon shopping. Ei program ee kan double ewe value ren ewe Supplemental Nutrition Assistance Program (fan ekkoch aa kan iteni “SNAP” ika “food stamps”) benefits me ren ekkewe farmers market ir mi pwan etiwa, ekkewe sitowan mongo, me CSA (Community Supported Agriculture) ekkewe nenien atake pwe ekkewe chon kamo repwe uwou ngeni imwer minafon mwongo. Double Up iwe ir mi etiwa non ukukun 85 nenien farmers market, 35 ekkewe sitowan mongo me ukukun 40 CSA atake non unusen en state — ina epwe pwan or minafon neni repwe pwna kapach ngeni ei program iteiten ier.
Ewe Supplemental Nutrition Assistance Program (SNAP) nge ew government-funded program ren omw kopwe kamo mongo ika pwe ese watte noumw income. Benefits iwe ina re kan tonong non ewe si kan era SNAP EBT card, ekkoch iwe ina re kan refer ngeni ewe “Oregon Trail Card”. Ewe card mi kan pwan usun nge debit card, nge ena mwoni non mwonien chok omw kopwe tongeni kamo ngeni mwongo.
Noun emon me emon EBT card nge mi sokono masowen non pwe ee anongonong won an emon pwisin income me ar en famini— mi fen tongeni epwe $234 ew maram ren emon single-person household ika fen $782 ren ewe faminen femen. Ina kopwe angei tichikin porous ika pwe noumw ewe application aa ketiw. Iteiten maram en mi enrolled non ewe SNAP program, ina epwe iei ukukun met epwe tonong non noumw ewe card omw kopwe tongeni kamo ngeni mwongo. Ika pwe mi chok or masowen noumw ewe mwonien mwongo iwe mi tongeni epwe ew ier seni ewe pwinin maramen an tonong an epwe tongeni nonomw non noumw na card.
Kapachanapan, chomwong sitowa me farmers market ir mi kan pwan etiwa ewe Double Up Food Bucks program ren ekkewe re kan nounou SNAP, mi tongeni epwe ukukun $20 ir mi tongeni match iteiten ran ngeni ekkewe feun ira me masowen non atake. Nupwen ewe chon kemwoch ewe SNAP card aa no epwe kamo ekkewe minafon feun ira me masowen non atake non ekkewe sitowa ir mi kan etiwa, ren farmers market, me food co-op iwe ir mi tongeni repwe angei $1 non ewe Double Up ren $1 re nouni non SNAP. Tiki ikkei ren ewe map ren omw kopwe kuna ekkewe sitowa ir mi kan etiwa, en mi tongeni kopwe tikienong ena zip code.
Me non ekkewe sitowa iwe Double Up mi tongeni omw kopwe nounou ngeni:
Me non ekkewe farmers market Double Up mi tongeni omw kopwe nounou ngeni:
Double Up ese tongeni kopwe nounou ngeni:
Ika pwe en mi fokkun mwochen aninis esapw seni met ewe SNAP Double Up mi awora, ach ewe FoodFinder tool anen omw kopwe pwopwuta! Ewe Oregon Food Bank Network ren free food markets, pantries me meal sites ee fori met kopwe tour ngeni ekkewe ekkoch resources SNAP ese awora
Double Up Food Bucks mi kawor ngeni meinisin chon nounou SNAP, ese pwan fini ika ian noumw ewe card ee eto me ian. Awewe chok, ekkewe customer seni Washington SNAP card ir mi tongeni repwe apply ewe Double Up benefits non ewe sitowa ee nomw Oregon pwan pachenong ewe farmer’s market. Ren omw kopwe sinei tichikin porousen Double Up Food Bucks ikkei.
Chechemeni pwe ukukun masowen ewe SNAP ke angei iwe ee anongonong won omw ewe income me chochon non imwom ewe — ekkewe aramas ke mwongo me kamo mwongo fan itan. Nge meinisin ir mi eligible ren ewe maximum Double Up match, anongonong won ian ke shopping ian. Pwan kakaton ach ena resource page ren kapachetan tichikin porousen SNAP eligibility guidelines.
Double Up Food Bucks aa fokkun fisieoch me pwenuweta ren ewe partnership nefinen Oregon Food Bank, Farmers Market Fund, Pacific Northwest CSA Coalition, me ewe Oregon Farmers Markets Association. Ar angang fengen ina mine aa or ekkewe Double Up aa ukukun 85 farmers market, 35 ekkewe sitowa iwe napeseni 40 farms non unusen ei state.
Ach emon me emon, foundation me community sponsor ina minne met sa tongeni sipwe mamar non ach ei statewide organization ach sipwe tongeni anisi ekkewe ngerou low-income community members ren mwongo mi eoch seni ach kewe local farmers me chon awora ach kewe produce. Double Up mi pwan or aninis seni ewe Gus Schumacher Nutrition Incentive Grant Program nampa 2020-70030-33183 / 1024374 me 2022-70415-38570 / 1029309 seni ewe USDA National Institute of Food and Agriculture — me pwan ewe Gus Schumacher Nutrition Incentive Program Covid Relief & Response Grant Program nampa 2021-70034-35369 / 1027071.
En mi tongeni kopwe nounou Double Up Food Bucks dollars nupwen omw ka meni ekkewe metoch mi eligible me non ekkewe sitowa non ewe state. Kopwe chok uwei noumw na SNAP EBT nupwen omw ka etinong kamo non ekkewe sitowa ir mi etiwa omw kopwe meni ekkewe minafon feun ira me masowen non atake. Ren meinisin ekkewe $1 non SNAP ke nouni, iwe ina kopwe angei pwan $1 seni ewe Double Up Food Bucks omw kopwe tongeni pwan kamo minafon feun ira me masowen non atake, mi tongeni epwe ukukun $20 ew transaction. Me non ekkena sitowa, en mi tongeni kopwe fen angei noumw ewe Double Up non coupon, store card, ika mi pwisin automatic kotur. Kopwe kapas eis ngeni ena cashier ika chon angang me non ekkewe sitowa ir mi etiwa ren ifa usun angangen Double Up me non ena neni. Tichikin porousen kopwe ifa usun me nounou ewe Double Up me non ekkewe sitowa iwe ina mi pwan nomw won ach na Double Up Food Bucks website.
En mi tongeni kopwe nounou Double Up dollars nupwen omw ka meni ekkewe metoch mi eligible me non ekkewe farmers market ir mi etiwa me non ewe state. Kopwe chok uwei noumw ewe SNAP EBT card nupwen ka no ngeni ekkewe farmers market iwe ka pwan no ngeni ewe booth ren tichikin porousan mwen omw kopwe pwopwuta shopping. Ren meinisin ekkewe $1 non SNAP ke nouni, iwe ina kopwe angei pwan $1 seni ewe Double Up Food Bucks omw kopwe tongeni pwan kamo minafon feun ira me masowen non atake, mi tongeni epwe ukukun $20 ew transaction. Ren awewe chok: ika pwe ka nouni $20 me non ewe SNAP benefits, iwe ina epwe or noumw ewe extra $20free omw kopwe tongeni nounou ngeni omw kopwe meni chomwong ekkewe produce.
Napengeni meinisin farmers market, Double Up tokens/coupons ina epwe fen ukukun $2 ar worth, ina pwata omw kopwe nouni eu chana mwo me won SNAP nge en mi tongeni kopwe fen angei unusan ena match. Ren awewe chok: ika pwe ka nouni ukukun $5 me non noumw ewe SNAP, iwe ina kopwe chok angei $4 non Double Up; nge ika pwe ka eis ewe $6 non SNAP, iwe ina kopwe angei unusan ewe $6 non Double Up.
Ewe total ren ewe Double Up iteiten ran iwe mi pwan ii anongonong won ekkewe farmers market neni.. Check out ewe full list ren meni neni ir mi etiwa ren ekkewe sitowa , farmers markets me CSA ren omw kopwe tongeni sinei ena daily match limit ren ikena ie ke kamo ie. Ren pwan tichikin porousen ifa usun nounoun Double Up me non ekkewe farmers market iwe ina mi or won ach ewe Double Up Food Bucks website.
CSA programs ra kan usun ena magazine subscription, nge ren chok mwongo! Iteiten week noumw ewe chon atake ina epwe deliver ekkewe sokopaten minafon mongo ngeni ekkewe neni non omw ewe neighborhood. Nupwen ka nounou noumw ewe SNAP food benefits seni noumw ewe Oregon Trail Card omw kopwe kamo CSA/farmshare seni ekkewe farm ir mi kan etiwa me ian, iwe Double UP Food Bucks ina epwe pwisin automatic apply ngeni omw ewe payment. Ina epwe or ena form ren omw kopwe saini me mail nge ese pwan tam, nge ren meinisin angangen ena process mi fokkun chok simple me mecheres. Pwan ekkoch tichikin porousen ifa usun nounoun Double Up ren CSA iwe ina kich mi awora seni ewe Pacific Northwest CSA Association.
E tatou te faatāua tagata o loo feagai ma le fia aai i filifiliga uma e tatou te faia.
O polokalame e pei o le Double Up Food Bucks e matuā tāua tele ina ia mautinoa ai o loo maua e i tatou uma ni meaʻai e lelei mo le soifua mālōlōina. Peitaʻi, o le tele o tausaga o le poto masani ua taʻu mai ai iā i tatou, e lē lava le fesoasoani i meaʻai ina ia faaiʻuina ai le fia ʻai. O le pogai lea ua matou galulue malosi ai e suia faiga faʻavae ma faiga o loʻo faʻatupuina ai le fiaʻai i totonu o o matou pitonuʻu. Saini mo faasilasilaga e iloa ai auala e mafai ona e auai ai i le tauiviga ina ia faaumatia le fia aai i ona pogai.
E tusa ai ma tulafono a le feterale o aia tatau a tagata ma le U.S. O tulafono faatonutonu ma faiga faavae a le Matagaluega o Faatoaga (USDA) e faatatau i aia tatau o tagata, ua faasā ai i lenei faalapotopotoga ona faia ni faiga faailoga tagata e faavae i le ituaiga, lanu, atunuu na sau ai, itupa (e aofia ai le itupa ma le faanaunauga tau feusuaʻiga), talitonuga faalelotu, le atoatoa, tausaga, talitonuga faapolokiki, po o le tauimasui po o le tauimasui mo gaoioiga ua mavae e faatatau i aia tatau o tagata.
E mafai ona maua faamatalaga o polokalame i isi gagana e ese mai i le gagana Peretania. O tagata e iai manaʻoga faapitoa e manaʻomia ni isi auala e fesootaʻi ai ina ia maua ai faamatalaga e faatatau i le polokalame (e pei o tusitusiga a le ʻave tauaso, tusi tetele, lipine leo, ma le Gagana Fai Taga a Amerika), e tatau ona faafesootaʻi le ofisa (a le setete po o le lotoifale) lea na latou talosaga ai mo faamanuiaga. E mafai e tagata e logonoa, lē faalogologo lelei, po o ē e lē lelei le tautala ona faafesootaʻi le USDA e ala i le Federal Relay Service i le (800) 877-8339.
Ina ia faila se faitioga o faiga faailoga tagata i le polokalame, e tatau i se Tagata Faitioga ona faatumu le Pepa AD-3027, USDA Program Discrimination Complaint Form lea e mafai ona maua i le initaneti i le: https://www.usda.gov/sites/def..., mai so o se ofisa a le USDA, e ala i le vili i le (833) 620-1071, pe e ala i le tusi atu i le USDA. O le tusi e tatau ona aofia ai le igoa, tuatusi, numera o le telefoni a le tagata na faia le faitioga, ma se faamatalaga tusitusia o le gaoioiga faailoga tagata ua tuuaia, ma ia lava le auiliiliga e faailoa atu ai i le Failautusi Lagolago mo Aia Tatau a Tagata (Assistant Secretary for Civil Rights, ASCR) le ituaiga ma le aso o le solia o aia tatau a tagata. O le pepa faatumu AD-3027 po o le tusi e tatau ona tuuina atu i:
1. meli:
Auaunaga o Meaʻai ma Meaʻai (Food and Nutrition Service), USDA;
1320 Braddock Place, Room 334
Alexandria, VA 22314; po o
2. fax:
(833) 256-1665 po o (202) 690-7442; po o
3. imeli:
FNSCIVILRIGHTSCOMPLAINTS@usda.gov
O lenei faalapotopotoga o se faalapotopotoga e saunia avanoa tutusa.
Noticias
Noticias
Noticias
Regístrese para recibir correos electrónicos con actualizaciones, recursos y formas de participar.